PLANINARSKI IZLETI I DOGAĐAJI
Plan izleta za 2023
Planinarska obilaznica Željko Avdagić Deda I.dio – 14.01.2023
Planinarska obilaznica Željko Avdagić Deda nastala je u čast dragom planinaru, vodiču, instruktoru, markacistu, alpinistu, speleologu (zapravo je bio sve) Željku Avdagiću, poznatijem kao Deda.
Sama obilaznica se sastoji od dva dijela. Prvi je trasa od ukupno 29,7 km po zapadnoj Medvednici koju planiramo obići u dvije etape, dva KPD izleta. Obilaznica veže 20 kontrolnih točaka, Kamenolom Bizek, Kameni svati, izvor Javoršćak, slap Sopot i špilja Veternica su neke od lokacija koje staza dotiče.
Drugi dio Obilaznice je točkasti. U njemu je potrebno skupiti vrhove po Hrvatskoj čiji nazivi počinju slovima MEDVEDNICA (osim dva slova E – takvih nema, pa se umjesto njih treba skupiti dvije točke s obilaznice Vila Velebita).
Izvor: PD Medvednica
Planinarska obilaznica Željko Avdagić Deda II.dio – 28.01.2023
Planinarska obilaznica Željko Avdagić Deda nastala je u čast dragom planinaru, vodiču, instruktoru, markacistu, alpinistu, speleologu (zapravo je bio sve) Željku Avdagiću, poznatijem kao Deda.
Sama obilaznica se sastoji od dva dijela. Prvi je trasa od ukupno 29,7 km po zapadnoj Medvednici koju planiramo obići u dvije etape, dva KPD izleta. Obilaznica veže 20 kontrolnih točaka, Kamenolom Bizek, Kameni svati, izvor Javoršćak, slap Sopot i špilja Veternica su neke od lokacija koje staza dotiče.
Drugi dio Obilaznice je točkasti. U njemu je potrebno skupiti vrhove po Hrvatskoj čiji nazivi počinju slovima MEDVEDNICA (osim dva slova E – takvih nema, pa se umjesto njih treba skupiti dvije točke s obilaznice Vila Velebita).
Izvor: PD Medvednica
Šmohor, Malič (SLO) – 11.02.2023
Idemo ponovno u Sloveniju, obližnje Posavske planine.
Dom na Šmohorju (784 m) nalazi se između Laškog, Liboja i Zabukovice. Iz doma, odnosno nekoliko minuta udaljene crkve sv. Mohora, pruža se prekrasan pogled na obližnje vrhove Posavskih planina. Prema jugu se vide Veliko Kozje i Kopitnik, a ispod njih Laško. Sa sjeverne strane vide se obližnji Gozdnik i Kotečnik, a u daljini Paški Kozjak i dio Pohorja, na istoku i zapadu pogled zaklanja šuma.
Malič je 936 m visok vrh koji se nalazi iznad Spodnje Rečice. Predio je šumovit. Na vrhu je kutija s upisnom knjigom i žigom.
Izvor: aktivna-druzina.si
Medvednica, Horvatove stube – 25.02.2023
“Horvatovih 500 stuba” poznaju mnogi izletnici i planinari na Medvednici.
Ime su stube dobile po Vladimiru Horvatu (Krašić 1981 – Zagreb 1962.), karlovačkom đaku i planinaru koji je mladost i velik dio života proveo u Karlovcu. U periodu od 1946-53. godine vlastoručno je izgradio 500 kamenih stuba na tada nepristupačnom dijelu Medvednice. Horvatove stube su bez sumnje najljepši izletnički objekt na Medvednici izrađen ljudskom rukom.
Horvat je također uredio za posjet špilju Medvednicu, otkrio još jednu novu pećinu i nekoliko ponora, a na obali potočića u gustoj šumskoj hladovini, ispod 500 stuba, uredio lijepo izletište s terasama, klupama za izletnike i jednom nadstrešnicom za slučaj nevremena te ga nazvao Srnec.
Izvor: portal /Vikendom na Medvednicu/
Picelj, hrvatsko Zagorje vlakom – 11.03.2023
Hrvatsko zagorje je brežuljkast kraj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u savsko-dravskom međuriječju. Najveći dio Zagorja čine brežuljci i humci blagih nagiba i zaobljenih vrhova, pokriveni oranicama, vinogradima i raštrkanim zaselcima, a omeđeni šumovitim gorama strmih strana.
Mi ćemo ovaj put posjetiti zabočki kraj i planinarsku kuću Picelj. Cijelo zabočko područje nigdje ne premašuje 300 metara visine, ali je pruža sasvim lijepe mogućnosti za planinarenje. Planinarska kuća Picelj nalazi se na vrhu vrlo razglednog brijega Piclja u blizini Zaboka. To je stara drvena kuća preseljena s područja Jastrebarskog u slikovit zagorski kraj. Pored kuće, na strmini ispod terase, nalazi se Botanička zbirka Poučni park Picelj koju su uredili članovi zabočkog PD-a Zagorske steze.
Izvor: hps.hr
PSUNJ, OMANOVAC – 25.03.2023
Planina Psunj dio je vijenca koji okružuje Požešku kotlinu, zajedno s Krndijom, Papukom, Dilj gorom te Požeškom gorom. Brezovo polje sa svojih 985 metara najviši je vrh Psunja, ali i Slavonije, do njega vodi nekoliko markiranih putova. Podno Psunjski obronaka smješteni su gradovi Lipik, Pakrac i Nova Gradiška. Kako kažu izvori dnevnih novina (citat: Večernji list) „Jedno od najljepših izletničkih i planinarskih odredišta u Hrvatskoj je Omanovac, smješten na 655 metara nadmorske visine. Planinari ga obožavaju, a izletnici ga ne propuštaju.“ Zato smo ga dodali u plan izleta ove godine, da se uvjerimo sami…
Izvor: hps.hr, https://www.kamonaizlet.hr/
Boč, štajerska (slo) – 15.04.2023
BOČ je 978m visoka planina u istočnoj Sloveniji. Pripada općinama Poljčane i Rogaška Slatina. Boč koji je među najjužnijim proširenjima planinskog lanca Karavanke, s kojeg se Karavanke preko Donačke gore i Macelja spuštaju u Panonsku nizinu. Ima dva približno jednako visoka vrha, međusobno udaljena 5min hoda. Na jednom se nalazi odašiljač i pristup nije dozvoljen, a na drugom vrhu se nalazi razgledna piramida visoka 20m s koje se pruža pogled na veći dio istočne Slovenije. Boč nazivaju i Triglav slovenske Štajerske.
Izvor: turizem-poljcane.si
CRES, LOŠINJ – trodnevni od 29. do 01.05.2023
Na otocima Lošinju i Cresu nalaze se planine Osorščica i Sis koje ćemo obići u tri dana ugodnog planinarenja, nadamo se okupani ugodnim travanjskim suncem.
Osorščica je prva planina jadranskog otočja koja je privukla pozornost turista.
U Malom je Lošinju 1886. osnovano turističko društvo, a njegovi su članovi već iduće godine poveli na vrh austrijskog prijestolonasljednika Rudolfa Habsburga, a poslije potaknuli gradnju planinarske staze iz Nerezina na vrh Sv. Mikule. Ta se staza i danas koristi kao najkraći prilazni put na Sv. Mikulu. Osorščica je zahvalna za izlete tijekom cijele godine.
Izvor: gojzeki.com i zagreb-matica.hr
KARAVANKE; GOLICA (SLO) – 13.05.2023
U svibnju ćemo malo do susjedstva, po prizore kao što je ovaj.
Krećemo put Karavanki na vrh Golica. S grebena se vidi Triglav i Škrlatica, Stol i Košuta te čak i austrijsko jezero Wörthersee. Vrh Golice (1835 m) je travnat i vrlo prostran, a pogled koji se pruža doista oduzima dah.
Najbolje vrijeme za posjet je upravo svibanj jer tada na obroncima cvjetaju narcise, koje nije dopušteno brati već samo fotografirati.
izvor: piotrskrzypiec.com
VIHORAŠKI PUT – 27.5.2023
Za vrijeme izgradnje nove kuće na Bijelim Stijenama, Milovan Dlouhy, istraživao je nikad opisani, direktni prolaz po grebenu do Samarskih Stijena. Po tragovima zvijeri u snijegu otkrio je put i označio zatesima sjekire.
Želimir Kantura zamislio je markiranje “Vihoraškog puta”, kao doprinos 100. obljetnici planinarstva u Hrvatskoj. Prvi pokušaj samo je djelomično uspio, jer nije pronađen prolaz kroz “Ljusku”. Uz pomoć prvog trasera puta, označen je jedan od najljepših putova kroz krš Gorskog Kotara. Vihoraški put je bio početak obilježavanja i izgradnje objekata na Kapelskom planinarskom putu.
Bijele stijene su 4 km dugo gorsko bilo stijena jedinstvene ljepote, ispresijecanih šumom prašumskog tipa i malim zelenim udolinicama. Bijele i Samarske stijene su zaštićene kao strogi prirodni rezervat, a Vihoraški put je po mnogima najljepši planinarski put u Republici Hrvatskoj.
Iako je bio u planu prošle godine radi vremenskih (ne) prilika je naša hrabra skupina po drugi puta završila na Samarskim stijenama, pa idemo ove godine po „treću sreću“.
Izvor: planinarenje.hr
VELEBIT, dabarski kukovi – Trodnevni OD 09. DO 11.06.2023
Područje Dabara i Dabarskih kukova proteže se središnjim dijelom velebitskog masiva, od Bačić kuka, nasuprot Budakova brda na sjeverozapadu, do Ljubičkog brda i pripadnih kukova nad Oštarijama na jugoistoku, oko 10 km zračne udaljenosti.
Dabri su geomorfološki i pejzažno najzanimljiviji dio srednjeg Velebita. Riječ je o nizu krških depresija – uvala i dolaca, od kojih tri nose ime Dabri (Crni Dabar, Ravni Dabar, Došen Dabar), a tri Dulibe (Došen, Bačić i Crna Duliba). Dabar i duliba stari su slavenski nazivi za duboke šumske udoline. Svi Dabri i Dulibe bili su ranije naseljeni i obrađivani. Ljudi su ovdje živjeli od povlačenja Turaka pa sve do 70-ih godina prošlog stoljeća, te su ovo bila rijetka stalna naselja na Velebitu.
Iznad njih se uzvisuju najljepši kukovi srednjeg Velebita – Dabarski kukovi – jedan od prepoznatljivih motiva Velebita.
Planiramo obići znamenitosti ovog kraja u tri dana s polaskom u četvrtak poslijepodne.
Izvor: pp-velebit
KLEK TRADIOCIONALNI – 17.06.2023
Klek je istaknuta planina na rubu Velike Kapele, iznad grada Ogulina. To je jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih planinskih odredišta u Hrvatskoj. Ima oblik 3-4 km dugog hrpta strmih strana, na čijem vrhu je 200 metara visoka stjenovita glava. Prema narodnoj predaji, vrh Kleka je okupljalište vještica u olujnim noćima pa su one postale svojevrstan simbol Kleka i Ogulina. Klekova stijena ispod vrha bila je prva škola hrvatskih alpinista i u njoj je izveden velik broj prvenstvenih penjačkih uspona. Na vrhu treba izbjegavati približavanje rubu stijene jer to može biti pogibeljno. Što još napisati o Kleku a da nismo napisali do sada😊
Naš tradicionalan izlet kojeg ponavljamo svake godine jer je Klek mjesto neslužbenog osnutka našeg KPD-a i uvijek mu se rado vraćamo.
Izvor: hps.hr
KAMNIŠKO- SAVINJSKE ALPE (SLO) – dvodnevni OD 01. DO 02.07.2023
Kamniško-Savinjske Alpe su planinski lanac koji se nalazi dijelom u Sloveniji a dijelom u Austriji.
Planinski lanac je dobio ime po gradu Kamniku i po rijeci Savinji. Često ih se pojednostavljeno zove Kamniške Alpe ili Savinjske Alpe. Nalaze se na sjeveru Slovenije u blizini granice s Austrijom. Njihova površina je oko 900 četvornih kilometara u Republici Sloveniji. Oko ¾ ovog područja pokriveno je šumom, a vrhovi su goli i stjenoviti.
Logarska dolina nalazi se u Kamniškim ili Savinjskim Alpama. U duljini od sedam kilometara pruža se pod strmim sjevernim obroncima Ojstrice (2350 m) i Planjave (2396 m). Na Planjavu se nastavlja s desne strane Kamniško sedlo (1903 m) i Brana (2253 m).
Sa sjeveroistočne strane dolinu zatvaraju planine Turska gora (2251 m) i Mrzla gora (2203 m). Sve one su više od 2000 metara.
Izvor: planinarenje.hr, kibuba.hr
MARIJA BISTRICA IZ ZAGREBA – 15.7.2023
U Mariju Bistricu iz Zagreba. Krećemo iz Bidrovca, prema PD Gorščica šumskom stazom sve do Laza Bistričkog. Od te točke ( naravno uz već nekoliko pauza 😊) idemo asfaltnom cestom koja je i hodočasnička ruta prema Mariji Bistrici. Planiramo se tu zadržati na ručku i obilasku svetišta, a detaljan dogovor kojim javnim prijevozom i na koju stranu se vraćamo ćemo poslati u opisu izleta. Najava je samo da je sama staza cca 20 km😉laganog hoda bez pretjerano puno velikih uspona.
Svetište Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke svetišna crkva postala je tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj Žerjavić (1875.-1911.), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dao proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.
Izvor: tz-marija-bistrica.hr
SVETA GERA – 29.07.2023
Sveta Gera je najviši vrh žumberka i sjeverozapadne Hrvatske. Iako je hrvatsko ime za taj vrh Sveti Ilija, naziv je gotovo zaboravljen te se češće koristi stari slovenski naziv Sveta Gera. Slovenci vrh zovu i Trdinovim vrhom prema svom književniku Janezu Trdini. Crta državne granice sa Slovenijom vodi kolnim putom po samom hrptu. S hrvatske se strane nalazi grkokatolička kapela sv. Ilije u kojoj je uređeno jednostavno planinarsko sklonište, a desetak metara od nje, sa slovenske strane, konzervirani ostaci kapele Sv. Jere.
Vrhom dominira 80 m visok telekomunikacijski toranj na slovenskoj strani, a s hrvatske je strane vojarna koja će nakon odlaska vojske biti preuređena u planinarski dom. Najviša točka označena je visokim betonskim geodetskim stupom s kojeg se pruža izvanredan vidik na sve strane (uspon na stup zahtijeva priličnu penjačku vještinu).
Izvor: hps.hr
FORTICA & MOSOR – TRODNEVNI OD 25. DO 27.08.2023
Na ovom trodnevnom izletu idemo u južnije krajeve i planiramo napraviti kombinaciju ferate s najljepšim pogledom do tvrđave Fortica i posjetiti Mosor.
Omiš je sa stijenama koje ga drže u naručju i utvrdama koje su građene na njima jedno od mjesta koja plijene ljepotom i pogled na koje uvijek iznova čovjeku oduzme dah. Duboki kanjon Cetine koji razdvaja Omišku Dinaru od Mosora i Poljičke planine doprinosi veličanstvenosti prizora i mami da se istražuje.
Najviši vrh Mosora je Veliki Kabal (1339 m) dok je Vickov stup (1325 m) jedan od najposjećenijih. I na Mosoru postoji vrh Sveti Jure (1319 m), najzapadniji vrh je Debelo brdo (1044 m).
Izvori: planinarenje.hr, hps.hr, croatiantraveljournal.com
SVETO BRDO – 09.09.2023
Sa 1751 m , veličanstvena piramida Sveto Brdo (Šuplja planina), zauzima drugo mjesto na listi najviših vrhova Velebita, samo iza Vaganskog vrha (1757 m). Sveto Brdo je vjerojatno najprepoznatljiviji vrh Velebita. Njegova visoka, samostojeća piramida, vidljiva s nekoliko stotina kilometara, smještena je na jugoistočnom kraju 10 kilometara duge skupine Vaganski Vrh – Sveto Brdo, koja se izdiže uglavnom iznad dolina Velike i Male Paklenice i sadrži sve najviše vrhove Velebita koji prelaze 1700 metara.
Sveto Brdo je prilično strmo, posebno iznad istočne, kontinentalne strane. Izdiže se na nekih 1200 m, ravno iz Ličke visoravni. Padina, koja je pod bukovom šumom do 1400 m, završava se liticama i osipima pod kutom većim od 60 °. Sa svih ostalih strana piramida Svetog Brda je travnata s nekoliko kolonija patuljastog bora. Na JI, preko 400 metara niže, nalazi se visoravan Dušice, dok na JZ je visoravan Libinje i dolina Orljače, nekih 1000 m ispod.
Sveto brdo je prvoklasna vizura, najbolja na Velebitu i može se nazvati kraljem panorame. Na planini koja ima toliko sjajnih vidikovaca nije lako odabrati jedan. Ali pogled sa Svetog Brda zapravo je nevjerojatan. To je zato što Velebit nigdje nema jednostavan glavni greben, osim ovdje, pa ništa ne zaklanja pogled. Za vedrih dana pogled se širi nekoliko stotina kilometara i najljepši je prema moru i stotinama otoka u daljini. Na vrlo vedrih dana možete vidjeti Apeninski planinski lanac sa svojim najvišim vrhom i najviši vrh talijanskog poluotoka, Corno Grande (2912mu), koji je neki 270 km daleko.
Izvor: planinarenje.hr, underdreamskies.com
VELEBIT – ZAVIŽAN, BABIĆ SIĆA – 23.09.2023
Zavižan je najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine. Sastavni je dio Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“, a već niz generacija zajedno s planinarskim domom funkcionira zahvaljujući brizi i entuzijazmu obitelji Vukušić. Krećemo od Babić Siče do jednog od vidikovaca zavižanskih vrhova gdje ćemo uživati u predivnim vidicima na Liku i Kvarner.
Izvor: np-sjeverni-velebit.hr
BITORAJ – 07.10.2023
Bitoraj je planina koja se nalazi na području Velike Kapele u okolici su mjesta Fužine, Vrata, Brestova Draga, Sunger, Mrkopalj. Sam vrh je visok 1385 m i čini ga skupina golih, vapnenačkih stijena koje strše desetak metara iznad šumskog pojasa i tako dočaravaju posjetitelju gotovo alpski doživljaj, a osim toga omogućuju širok vidik na bitorajske šume, gotovo sve vrhove Gorskog kotara, preko riječkog zaljeva i na Učku.
Vjerojatno je ime Burni Bitoraj dobio zato jer se nalazi na granici ošte kontinentalne i blaže mediteranske klime pa je na vrhu gotovo uvijek burno i vjetrovito. Tu se nalaze okružene šumom i Bitorajske Bijele stijene, vrlo zanimljiva skupina stijena usred šume, sa zanimljivim stanovnicima, Imperatorom i njegovim Savjetnikom. Uz Bitoraj ako se dobro organiziramo ćemo posjetiti i špilju Vrelo.
Izvor: planinarenje.hr, kulturnapatrola.blogspot.com
Plitvice, Oštri Medveđak – 21.10.2023
Oštri Medvjeđak najviši je vrh brda Medvjeđaka iznad Plitvičkih jezera. Gledan odozdo, cijeli Medvjeđak pruža sliku neuglednoga šumovitog brda, no prilično je zahvalan i zanimljiv za planinarski posjet. Ima oblik 8 km duge gorske kose u kojoj se, osim najvišega Oštrog Medvjeđaka, ističu i vrhovi Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Turističke staze na Medvjeđak sagrađene su još u 19. stoljeću, a današnje markacije u većem dijelu prate te stare putove. Prva je 1894. godine bila sagrađena staza na vrh Tupi Medvjeđak, a 1900. je Kraljevski šumarski erar uredio šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medvjeđaka. Taj je put nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Izvor: hps.hr, https://planinarski-portal.org/
Velebit, Korenski vrh – 04.11.2023
Idemo opet malo do Velebita, ovaj put do Korenskog vrha.
Korenski vrh najviša je točka na šumovitom grebenu neposredno iznad Kutereva. Iako sam vrh nije osobito atraktivan, zanimljiv je jer posjetitelju omogućava da stekne nov dojam o kontinentalnoj strani Velebita koja se spušta prema Lici. Na tom ličkom pobočju Velebita je nekoliko raštrkanih planinskih sela koja planinari rado posjećuju pri putovanju na sjeverni Velebit. Najpoznatija među njima su Krasno i Kuterevo. Najviša točka Kuterevske kose, zvana Korenski vrh, nalazi se u šumi i nema uređenog prilaza, pa je kontrolna točka HPO zapravo niži vrh (1076 m) između Kalića i Korenskog vrha, odakle se pruža pregledan vidik na dio Like.
Izvor: hps.hr, planinarix.eu
Bohor (SLO)- 18.11.2023
Na praznički dan idemo malo do Slovenije, ovaj put bez graničnih tegoba jer toga više nema J
Bohor je izduženi planinski greben koji se proteže preko doline.
Idemo na Veliki Javornik 1023 m koji je najviši vrh Bohora. Vrh je neobrastao i nema obližnjih vrhova.
Izvor: hribi.net
Samoborsko gorje – 02.12.2023
Samoborsko gorje nalazi se iznad gradića Samobora i po njemu je dobilo ime. Ono je dio Žumberačke gore, bogato šumama i livadama, te raznoraznom vegetacijom.
Potoci Lipovečka i Rudarska gradina gorje su podijelili u tri skupine: Plješivicu, Japetić i Oštrc. 1999.godine proglašeno je zajedno sa Žumberačkom gorom Parkom prirode.
Planinarstvo u Samoborskom gorju ima veoma staru tradiciju. U njegovu je okrilju bio cilj prvoga organiziranog izleta u povijesti hrv. planinarstva (HPD-ov izlet na Oštrc i Plešivicu 17. svibnja 1875.). HPD je već 1878. imao u Samoboru i Jastrebarskom svoga povjerenika i dao prokrčiti put na gradinu Okić. Godine 1881. sagradio je na vhu Plešivice drveno sklonište i pored njega piramidu, 1905. na tom mjestu postavio željeznu piramidu.
Izvor: planinarenje.hr, jutarnji.hr
Adventski izlet na Medvednicu – 16.12.2023
Ulazimo u tradiciju vilenjačkih izleta… ponavljamo adventsku avanturu po našem Sljemenu…
Detalje nemamo jer izlet ne organiziramo mi nego vilenjaci Djeda Mraza pa ćemo pričekati da vidimo koja su nam iznenađenja pripremili ove godine…