PLANINARSKI IZLETI I DOGAĐAJI
Plan izleta za 2024
PP Medvednica- Gorščica – 6.1.2024
Obilazimo istočnu stranu Medvednice. Cilj nam je planinarski dom Gorščica do kojeg dolazimo iz Vidovca. Izlet je lagan, idealan za početak nove godine i ispunjavanje novogodišnjih želja.
Ravna Gora (Zagorje) – 20.1.2024
Ravna gora je najsjevernija gora Hrvatskoga zagorja. Smjestila se u gornjem porječju rijeke Bednje i smatra se posljednjim ogrankom Alpi. Prostire se u dužini od 13 km od zapada (Trakošćan) prema istoku (Donja i Gornja Voća). Najviši vrh Ravne gore je na nadmorskoj visini od 686 metara i ima vidikovac.
Ivanščica – 3.2.2024
Ivanščica, najviša planina sjeverozapadne Hrvatske, doista je čudo. Odjevene u šume hrasta kitnjaka i graba te, na visinama višima od 300 metara, bukve, njezine su padine istovremeno podatne, ali i izazovne. Ponekad su tu i velike strmine pa čak i gole stijene, s alpinističkim obilježjima. Kao takva za svakoga nudi ponešto, pogotovo predivne poglede.
Međimurje, Mohokos vrh – 17.2.2024
Mohokos je najviša točka Međimurskog planinarskog puta. Zbog svoje neznatne visine, položaja u selu Vučetincu i blizine ceste Čakovec – Štrigova ne daje dojam vrha. Na vrhu je zidano obilježje vrha, maleno parkiralište, livadica i odašiljač. Do 2015. Mohokos je smatran najvišim vrhom Međimurja, no geodetskim mjerenjima utvrđeno je da postoje dva neznatno viša vrška u blizini Mohokosa. Najviši vrh Međimurja je Cimermanov brijeg (345 m) u Dragoslavcu. Popularna je turistička destinacija, posebno za ljubitelje planinarenja, brdskog hodanja ili obilaska biciklom.
Papuk – 2.3.2024
Slavonska planina – Papuk. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj. Njegovi slojevi otkrivaju povijest koja je u potpunosti mijenjala lica prostora – od Panonskog mora do raskoši stabala stoljetne bukve. Površina Parka prirode gotovo je u cijelosti pokrivena šumskom vegetacijom i zabilježeno je 13 vrsta šumskih zajednica. Ukupan broj biljnih vrsta iznosi 1223, što čini četvrtinu ukupne flore Hrvatske. Od toga su 102 ugrožene biljne vrste. Jelen, srna, divlja svinja, lisica i kuna svoj sigurni dom pronalaze na Papuku. Na prostoru Parka prirode Papuk nalazi se veliki broj arheoloških lokaliteta i spomenika kulturno-povijesne baštine koji ukazuju na kontinuitet naseljavanja ovog prostora još od vremena mlađeg kamenog doba (neolitika). O važnosti papučkog prostora, posebno u vrijeme nadiruće turske opasnosti, svjedoči velik broj srednjovjekovnih utvrda, od kojih većina potječe iz 13. stoljeća. Ti tzv. „stari gradovi“, kojih na Papuku ima sedam, osim što su povijesni spomenici, nerazdvojiva su sastavnica krajolika.
Izvori:
Period od 16.3. do 26.5. je rezerviran za prvu opću planinarsku školu u KPD organizaciji. Detaljnije informacije o školi i o izletima u sklupu škole ažuriramo naknadno
Golica, Karavanke (slo) – 1.6.2024
Golica – Kraljica narcisa sa svojom nadmorskom visinom 1835 m je dio glavnog grebena na zapadnom dijelu Karavanki. Nalazi se sjeverno iznad Jesenica, na granici između Slovenije i Austrije.Greben Golice proteže se od Jakljeva sedla (1488 m) na zapadu do prijevoja – sedlo Suha (1430 m) na istoku u dužini od 3,8 km. Na grebenu Golica od njenog glavnog vrha prema istoku nižu se još dva manja vrha: Krvavka (1785 m) i Mala Golica (1646 m). Cijeli greben Golice iznad 1500 m je gol (travnat – bez šumskog raslinja), po čemu je planina i dobila svoje ime.Južna, travnata padina Golice vrlo je strma – poznata po poljima gorskih narcisa (sunovrata), koji planinu krase u svibnju. U to vrijeme planina je posebno posjećena od brojnih planinara i izletnika.
izvor: veseli izleti
Medviđak i Kobiljak– 15.6.2024
Medviđak je usamljeni vrh u obliku stošca s nadmorskom visinom 1027 m. Nalazi se na granici Gorskog Kotara i Primorja, uzdignut na gornjem rubu strme padine koja se spušta prema Vinodolu. Iako je stotinjak metara niži od susjednog Kobiljaka, privlačniji je od njega jer omogućava lijep vidik. Osim toga, sam vrh Medveđaka je kamenita glavica u obliku stožaca, dobro uočljiva s morske strane i iz Gorskog kotara. Sjeverna mu je strana pokrivena šumom, a južna gola i izložena suncu. Taj labirint šume i krša nekoć je bio pogodno stanište medvjeda pa je vrh vjerojatno po njima i dobio ime. Kobiljak je kamenit greben obrastao gustom šumom iz koje izviruje nekoliko vrhova viših od tisuću metara. Njegov vrh je Veliki Kobiljak s nadmorskom visinom 1112 m. Uzdiže se nad južnim rubom Ličkog polja iznad sela Podkobiljaka, na granici Gorskoga Kotara i Hrvatskog primorja. S ovog vrha također, je lijep pogled, a posebice na Ličko polje i Viševicu.
Izvori: gorje.hr, travelcroatia
Kamniško-Savinjske Alpe (SLO) – višednevni od 29. do 30.6.2026
Kamniško-Savinjske Alpe su planinski lanac koji se nalazi dijelom u Sloveniji a dijelom u Austriji.
Planinski lanac je dobio ime po gradu Kamniku i po rijeci Savinji. Često ih se pojednostavljeno zove Kamniške Alpe ili Savinjske Alpe. Nalaze se na sjeveru Slovenije u blizini granice s Austrijom. Njihova površina je oko 900 četvornih kilometara u Republici Sloveniji. Oko ¾ ovog područja pokriveno je šumom, a vrhovi su goli i stjenoviti.
Logarska dolina nalazi se u Kamniškim ili Savinjskim Alpama. U duljini od sedam kilometara pruža se pod strmim sjevernim obroncima Ojstrice (2350 m) i Planjave (2396 m). Na Planjavu se nastavlja s desne strane Kamniško sedlo (1903 m) i Brana (2253 m).
Sa sjeveroistočne strane dolinu zatvaraju planine Turska gora (2251 m) i Mrzla gora (2203 m). Sve one su više od 2000 metara.
Izvori: planinarenje.hr, kikuba.hr
Krndija – 13.7.2024
Krndija je gora u Slavoniji koja se nalazi istočno od Papuka na koji se nadovezuje. Nalazi se južno od Orahovice i Našica odnosno sjeverno od Požege i Kutjeva. Kapovac je najviši vrh Krndije, planine koja je prirodni nastavak Papuka (Krndija od Papuka nije strogo odijeljena). Vrh je, kao i cijela planina, šumovit, a na njemu se nalazi izdaleka uočljiv televizijski odašiljač. Na nekim kartama vrh je označen imenom Kapavac, no među planinarima uvriježen je naziv Kapovac.
HPS info: više https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/krndija-vrh-kapovac/
Medvednica, transverzala- višednevni od 27 do 28.7.2024
Transverzala Medvednice, koja povezuje sve njene najbitnije značajke. Dugačka je 51 km i proteže se od Podsuseda do Vugrovca. Ide hrptom Medvednice po cijeloj njenoj dužini, glavna je i najduža njezina planinarska staza. Grubi popis značajnih mjesta koja posjećuje je: Podsused-Kameni Svati-PD Glavica-1M-Ponikve-Slap Sopot-PD Risnjak-PD Grafičar-Sljeme-PD Hunjka-PD Gorščica-Lipa-PD Vugrovec.Planinarska staza 1M dugačka je oko 51 km i može se pješice prijeći za 15-20 sati normalnog hoda.
izvor: medvedgrad.eu
Triglav – višednevni od 4 do 5.8.2024
Triglav je najviši vrh Julijskih Alpa, a ujedno i najviši vrh Slovenije (2864 m) te najviši vrh na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Ime Triglav se odnosi na oblik planine, iako vrh zapravo nije trostran, sa jugozapada taj oblik tvori Mali Triglav, glavni vrh i Šmarjetna glava. Na sjevernoj se strani nalazi ostaci Triglavskog glečera, a Triglavsko gorje je osrednji dio Nacionalnog parka Triglav. Sjeverna strana Triglava je među najvišim stijenama u Evropi. Triglav važi kao simbol slovenstva te se nalazi na slovenskom grbu i zastavi. S Triglavom je također tijesno povezana legenda o kozorogu s imenom Zlatorog.
Koranski planinarski put – 24.8.2024
Koranski planinarski put prolazi blagim brežuljcima i najvećim dijelom dolinom Korane kroz živopisne kanjone i šumski okoliš koji vas prati duž cijele rute, a sama regija ima pretežno brežuljkast teren s manjim uzvisinama pa to znači da je umjerena za hodanje. Koranski planinarski put je kružna planinarska staza koja počinje kod nekadašnje osnovne škole u selu Gnojnice (Općina Cetingrad) i vodi uz ponor Jovac potom kanjonom Korane uz nekoliko životopisnih mlinica do mjesnog kupališta na Korani. Od kupališta staza oštro kreće prema Crkvini, najvišoj točki puta (295 m) gdje se nalazi mjesna kapelica i ostatci crkve iz 15. stoljeća
Izvor: osmica.hr
Čvrsnica, Hajdučka vrata (BiH) – višednevni od 6 do 8.9.2024
Čvrsnica je planinski lanac smještena u sjevernom dijelu Hercegovine, s najvišim vrhom Pločno 2227 m. Pruža se u smjeru od zapada prema istoku. Čvrsnica je okružena desnom obalom rijeke Neretve na istoku i njenim pritokom Doljanke, koju dijeli od Prenja, sa sjevera Dražanka, a s južne strane Dugo polje i jezero Blidinje, te sa zapadne strane planina Vran.
Planina se sastoji od nekoliko platoa – Plasa i Muharnice na sjeveru, te Male Čvrsnice na jugu. Ima više od deset vrhova iznad 2000 metara, tu su i poznate vertikalne litice – (Pesti brdo, Veliki kuk, Mežnica stijene, Strmenica….).
Hajdučka Vrata (2.000 mnm), nalaze se na istočnom dijelu planine Čvrsnica. To je prirodni fenomen neopisive ljepote. Hajdučka vrata su vijekovima stvarali prirodni uvjeti na tom mjestu. U naravi to je prsten od stijene kroz koji prolaze vjetrovi, a nalaze se na rubu kanjona Dive Grabovice.
Od njih se pružaju jako lijepi vidici na stijenu Velikog Kuka, Mezića stijenu, Pestibrdo, Čabulju, Prenj… riječju to je mjesto sa jednim od najljepših pogleda.
izvor: gorja.net i planinarenje.hr
Zavižan, Babić Siča – 21.9.2024
Sjeverni dio Parka – Ulaz Babić Siča, Zavižan, Velebitski botanički vrt. Babić Siča (1300 m n.v.) nalazi se na sjevernom dijelu Parka i glavni je ulaz za sve one koji žele posjetiti područje Zavižana i Velebitskog botaničkog vrta.
izvor:np-sjeverni-velebit.h
Pag, Life on Mars – višednevni od 4 do 5.10.2024
Za sve ljubitelje aktivnog turizma, planinarenja, hodanja, traila i trekkinga staza Life on Mars Trail predstavlja jedinstven doživljaj. Dovoljno je doći do Metajne, udaljene tek dvanaest kilometara od Novalje, imati odgovarajuću opremu i obuću te prema označenim rutama krenuti u neiscrpnu avanturu putovima Marsa, koji svoje kamene površine ogoljene burom i posolicom sljubljuje u istu sliku s ljepotom Velebita, mora te prekrasnih uvala i plaža na kojima nailazite na istinsku ljepotu i mir. Stazi je 2020. godine dodana i prva morska Via Ferrata u Hrvatskoj, duljine 100 metara, namijenjena odvažnijim aktivnim sportašima, a koja zahtijeva korištenje dodatne opreme. (Izvor: lifeonmarstrail.hr)
Zir & Tulove grede – 19.10.2024
Tulove grede (Tulo, Tulovice) su čudnovati krški fenomen na Velebitu. Nalaze se u Parku prirode Velebit. Tulove grede, stjenoviti su greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena,[1] dužine oko 1 km, te s najvišim vrhom 1120 mnv. Ovu kršku formaciju čine tornjevi, stupovi i pukotine (žljebovi, točila). Južnim podnožjem grebena prevladava travnati dolac – Dolac poda Tulom. Tulove su grede povezane prometno. U 19. st. napravljena je cesta preko Tulovih greda – Majstorska cesta.
Usamljenik Ličkog polja najčešći je opis prizora koji je sigurno uočio svatko tko je putovao autocestom Zagreb – Split. Pogotovo ako su pritom i stali na istoimeno odmorište – Zir. Brdo koje se uzdiglo usred zelenog polja prepoznatljivo je po stijenama koje krase njegov vrh, a sveukupna visina ove mini gore je 850 metara. Smještena je na Ličkom polju blizu mjesta Kik. Vjeruje se kako je za vrijeme turskih osvajanja služio kao osmatračnica, a i danas privlači brojne planinare i alpiniste koji ga “osvajaju” samo kako bi s njega uživali u predivnom pogledu u svim smjerovima: od južnog do sjevernog Velebita, preko cijelog Ličkog polja i Nacionalnog parka Paklenice, pa sve do tunela Sveti rok.
Izvor: Lovinački Turistički Forum
Hrastovačka gora – 2.11.2024
Cepeliš, najviši vrh Hrastovačke gore, poznat je i pod nazivom Piramida, po geodetskoj piramidi što su je krajiške vlasti podigle 1864. godine. Ime Cepeliš ima i selo na sjevernoj strani Hrastovičke gore, odakle do vrha vodi nemarkiran kolni put. U blizini geodetske piramide naziru se temelji nekadašnje planinarske kuće, podignute prije Drugoga svjetskog rata. Zanimljivo je da ta kuća nije propala, nego je rastavljena u drvene grede, premještena u jedno od obližnjih sela i do danas se koristi. Na vrhu je 2007. godine sagrađena nova planinarska kuća Matija Filjak. To je velika katnica sa zidanim prizemljem i drvenim katom.
izvor:https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/hrastovicka-gora-vrh-cepelis/
Ćićarija ili Učka – 16.11.2024
ĆIĆARIJA je vapnenački planinski vijenac u sjevero-sjeveroistočnom dijelu poluotoka Istre. Zbog prostranosti i oblika reljefa ima karakteristiku brdovite visoravni. Pruža se u dinarskom smjeru od sjeverozapada (zaleđe Trsta i Kopra) na jugoistok (zaleđe Rijeke i Opatije). Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km (površina oko 500 km2), prosječno je visoka 700 do 800 m n.v. Od ostatka Istre izdvaja se većom nadmorskom visinom i hladnijom klimom. Njezin je zeleni pokrov isprekidan bijelim liticama, pa se taj dio Istre naziva i Bijela Istra u užem smislu. Ćićarija je slabo naseljena, priroda je tu izuzetno očuvana. Najviši vrh je Veliki Planik (1272 m).
Izvor: dinarskogorje.com.
Žumberačko gorje – 30.11.2024
Žumberačka gora proteže se na granici između Hrvatske i Slovenije, između Savinih pritoka Krke i Kupe. Bogata je bjelogoričnim šumama, a ima i nešto crnogorice na obroncima Pliješa i Ječmišta. Predivne livade pune su šarenog cvijeća, pa i onog rijetkog zakonom zaštićenog (gospina papučica, zlatni ljiljan), a najljepše su u kasno proljeće kada dolaze do punog izražaja. 1999.godine Žumberačka gora proglašena je Parkom prirode, zajedno sa Samoborskim gorjem. Najviši vrhovi Žumberačke gore su Sveta Gera (1178m), Pliješ (977m), Ječmište (976m) i Zečak (795m).
Izvor: planinarenje.hr.
KPD Adventski izlet – 14.12.2024
Tradicionalni KPD adventski izlet bit će organiziran od strane vilenjaka I Djeda Božićnjaka negdje po Medvednici. Ne znamo kojim putem idemo, niti znamo što ćemo jesti, ali znamo da ćemo se dobro zabaviti!